Apr 19, 2010

Gato Malandro



Um gato estava caçando um rato. Depois de muita correria, o rato se esconde em sua toca e escuta um latido:

- Au! Au! Au!

Pensando que estava salvo, o rato sai da toca e o gato o abocanha !

Antes de ser engolido, o rato pergunta ao gato:

- Mas e o cachorro que estava aqui?

E o gato:

- Pois é, meu filho... Hoje em dia, quem não fala dois idiomas não sobrevive!

Pixana minguaba


Amõ pixana eguya pysyk oikóbo. Nhannhanetá riré, eguya oguara pupé o-nhemimo , iaguará-nhenga sendub:

- Au ! Au! Au!

Ta jepysyrõ o-moangybo , eguyá oguara-sui o-sem. Pixana o-ipysyk aú-nhenhé.

Mokongypyra yanondé , eguyá pixana-pe o-iporandub

- Aé, mamõ-pe aguará koé o-ikó ?

Saéramo pixana oié:

-Xá, xe rayra.... Koyribé , mokõi nheenga Ndo-inheengi uará ndo ikoi jepotabébo !


Fripona kato


Iu kato estis çasanta iun raton. Ili kuris kaj kuris kaj finfine la rato sin kaßas en ©ia dometaço kaj tiam ©i aüdas bojadon:

- Au! Au! Au!

Ju©ante ke li jam estis sava, la rato eliris la dometaçon kaj la kato ©in bußumas.

Antaü esti englutita , la rato demandis al la kato:

- Sed, kion okazis kun la hundo kiu estis çi tie ?

Kaj la kato respondis :

- Tia estas, mia kara ... Nuntempe , tiu kiu ne parolas du lingvojn ne povas survivi !


ずる賢い猫


猫は、鼠を狩っていました。 あちこち必死に走り逃げた後、鼠は自分の住み穴に入り隠れた。そこで、ほえ声を聞きました:

- アウ! アウ! アウ!

助かれた思って、鼠は穴を出た。待っていた猫は彼を噛み付く!

飲み込まれる前に、鼠は猫に聞く:

- けど...、ここにいた犬はどうした?

猫が言った:

- そうなんだ君よ!... この頃は、2つの言語が出来ない者は、生きられないよ!

Apr 2, 2010

Onça Pintada


Era no tempo em que Deus fazia os bichos para povoar a terra.

Primeiro ele fez bichos grandes que viviam só comendo as ervas durante todo o tempo.

Eram bichos pacíficos. Mas comiam demais. A natureza não conseguiria produzir o suficiente para manter o ciclo.

Então Deus fez animais carnívoros para manter o equilíbrio. Fez os bichos carnívoros menores para que não ocorresse o mesmo problema. Porém esses bichos eram muito gulosos e comiam até mesmo seus iguais. Com isso rompeu-se o ciclo natural e destruiu-se quase tudo.

Então Deus começou a fazer bichos pequenos , apesar de pequenos roíam e comiam tudo e ainda por cima se multiplicavam muito rapidamente.

A natureza começou novamente a entrar em estado de perigo. Foi aí que Deus teve a idéia de fazer a onça.

A onça pode ficar quase um mês sem comer , assim como pode comer até 20 quilos de carne de uma só vez. É carnívora. Caça veados, queixadas, capivaras e outros roedores, macacos, antas, aves e até cavalos , vacas e porcos.

Muitas vezes a onça entra em rios profundos para caçar peixes grandes .

A onça pode comer até mesmo o jacaré, e jibóias, que quando abocanhada pela onça, não consegue escapar.

A onça é ágil, silenciosa e paciente Tem sentidos muito aguçados e sobe em árvores, nada, mergulha, salta , é rápida no correr, é forte, chegando a pesar mais de 100 quilos e alcança um tamanho de quase dois metros de comprimento.

Por outro lado , tem um periodo de gestação de aproximadamente 110 dias, quando gera de 2 a 3 filhotes. É amorosa , cuida dos filhotes amamentando-os por cerca de sete meses, e ensinam aos filhotes como caçar , nadar .mergulhar trepar em árvores .

Deus, achou que com um bicho assim poderia controlar o ciclo da natureza selvática.

De fato, era um bicho bonito e bem qualificado. Tanto que todos os deuses que visitaram o local de trabalho de Deus, gostaram muito desse bicho. Cada deus pegou nas mãos um exemplar e observou-o de todas as direções. Depois recolocaram no lugar, mas como os bichos ainda não tinham secado o suficiente, ficou em cada um deles as marcas das impressões digitais de cada deus. Quando Deus foi ver se já tinham secado o suficiente para mandá-los para a terra, estavam todos pretos de sujo. Deus lavou-os, mas uns ficaram pardos, outros mais limpos ficaram amarelados, e os lavador por último continuaram pretos, mas em todos eles se pode ver distintamente as impressões digitais dos deuses que os pegaram. Principalmente nos que ficaram mais limpos e amarelados. E como cada deus pegou um exemplar , todas as onças embora parecidas , têm suas marcas diferentes uma das outras.

JAGŬARA

Tio okazis je la tempo kiam Dio faradis la bestojn por lo©i sur la terplanedo. Unu li faris nur grandajn bestojn kiuj vivadis man©ante vegeta∆on dum la tuta tempo. Ili estis pacemaj bestoj, sed tro man©emulaj . La naturo ne kapablos produkti sufiçe por daürigi la ciklon. Do , tiam Dio faris la viandman©emaj bestoj por konservi la ekvilibro . Li faris la viandman©emulaj bestoj pli malgrandaj por ke ne okazu la sama problemo. Tamen, tiuj bestoj estis ege man©emulaj kaj forman©is eç siajn samspeculojn.

Pro tio , rompi©is la natura ciklo kaj detrui©is preskaü çion.

Tiam, Dio komencis fari malgrandajn bestojn. Tamen, la malgrandajn bestojn , kvamkam ili estis malgrandajn , ili ron©is kaj man©is ion ajn kaj krome ili multi©is treege rapide. La naturo revoje komencis perei.

Estis tiam ke Dio havis la ideon fari la jaguaron.

La jaguaro povas resti preskaü monaton sen man©o, kaj ankaü povas man©i eç 20 kilogramojn da viando je unu sola fojo.

Ĝi estas viandman©emula. Ĝi çasas cervojn, sova©ajn porkojn , kapivarojn kaj aliajn ron©antajn bestetojn, simiojn, tapirojn , birdojn, kaj eç çevalojn, porkojn kaj bovojn.

Ĝi ankaü eniras en profundaj riveroj por kapti grandajn fißojn .

La jaguaro kapablas man©i eç la krokodilon kaj ∆ibojon kiuj ne kapablas fu©i el sia bußumo.

La jaguaro estas lerta, silentema, paciencema. Ĝi havas ege akran percepton kaj supreniras arbojn, na©as, subna©as, saltas, rapide kuras, estas forta, kaj atingas eç pli ol 100 kilogramoj de pezo kaj çirkaü du metroj da longeco.

Alie, ©ia gestacia periodo estas de çirkaü 110 tagoj . Tiam ©i naskas de 2 ©is 3 idojn. Ĝi estas amema, zorgas la idojn mamigante ilin ©is preskaü sep monatoj de la naski©o, kaj instruas la idojn kiel çasi, na©i, subna©i, supreniri arbojn.…..

Dio opiniis ke per besto tia kvalito povus kontroli la ∆agalan naturan ciklon.

Vere, ©i estis bela besto kaj havis multe da kvalitojn. Tiel ke al çiuj dioj kiuj vizitis la laborlokon de Dio, ege plaçis tiu besto.

Çiu dio prenis je la manoj unu el la jaguaroj kaj ©in atente rigardis el çiuj direktoj. Post ili remetis tie kie ili estis. Sed çar la bestoj ne estis ankoraü plene sekaj, restis je çiu la marko de la fingroj de çiu dio.

Kiam Dio iris por vidi çu ili jam estis sufiçe sekaj por sendi ilin al la Terplanedo, ili estis çiuj nigraj pro malpureco. Dio lavis ilin , sed iuj restis grizaj, aliaj pli puraj restis flavaj kaj tiuj kiuj estis laste lavitaj restis nigraj. Pro tio ekzistas jaguaro griza, jaguaro nigra, jaguaro flava, sed je çiuj ili oni povas klare vidi la fingrajn markojn de la dioj kiuj prenis ilin. Çefe je tiuj kiuj fari©is pli puraj kaj flavaj. Kaj pro tiu ke çiu dio prenis unu el la multaj jaguaroj , çiuj jaguaroj kvamkam similaj havas sian markojn malsimilaj unu de la alia.

  

この世に住まわせる為に、神様が動物を作っていた時代のことです。

最初に、神様は 大きい動物ばかりを作った。それらの動物は 植物をずっと食べていた。おとなしい動物達でした。しかし、食べ過ぎるのでした。自然はサイクルを保つ為に、十分に生産出来ないだろう。それで、神様はバランスを保つ為に 肉食動物を作った。同じ問題が起こらない様に 肉食動物達を 草食動物より小さく作った。しかし、それらの動物達は 非常に大食いで、自分達の仲間でさえ食っていました。それで、自然のサイクルが壊れて、殆ど全部が 破壊されました。

それで、神様は 小さい動物を作り始めました。しかし、小さい動物達は 小さいにも関わらず、何でもかじったり、食べたりしていた。そのうえに、とても早く繁殖するのでした。

自然は再び危険な状態に落ちました。その時、神様は 豹を作る事を思いつきました。

豹は、一ヶ月も食べずに居られる。それに、食べる時、一度に20キロの肉を食べる事も出来ます。肉食動物です。鹿、猪、カピバラ、その他の齧歯動物、猿、貘、鳥、馬、牛、豚。 時々、豹は河に入り、大きい魚を取ります。

鰐やアナコンダさえも、豹に掴まれると逃げられない。

豹は敏捷、平静、忍耐強く. とても敏感です。木登り、泳ぎ、潜り、跳びもし、走りが速い。強い動物です。100キロ以上の物もいます。大きさは 2メーターのものもいます。

それに対して、妊娠期間は110日で、一回に2、3匹を生みます。豹は愛情深く、7ヶ月もの間 子供達にオッパイをやり、狩り、泳ぎ、水に潜る事、木登りも教える。

神様はこのような動物ならジャングルの自然のサイクルをコントロールする事が出来るだろうと思いました。

実際に美しくて、出来のいい動物でした。神様の仕事場を訪ねた神々皆に気に入られた。それぞれの神々が 一匹ずつを手に取って、良く観察しました。その後、元の場所に置きました。しかし、動物達がまだ十分に乾いていなかったので、各豹にそれを手に持った神の指紋が残った。

神様がこの世に送るのに十分に乾いているかを見に行った時、皆は汚れて真っ黒でした。神様はそれらを洗ったが、グレイになったものがあれば、より奇麗に洗われて黄色ぽくなったものもあり、最後に洗われたものは 汚れが良く落ちなくて 真っ黒のままに残った。しかし、どれにもそれらを手に持った神々の指紋がはっきりと見る事が出来ます。特に黄色ぽくなったものに。そして、各神が違う豹を手に持ったので、どの豹も良く似ていても それぞれの紋は異なるのです。




Koesé koesé, Tupana to ikobé ybyrama oisoómonhangaba aikoréme.

Ypyrungaba, I oimonhang soóasú yepimemé oú kaa.

I aruã soó aikoréme. Nhẽ, oú mbaereté. Arapysy no kikimábaruã yemonhãg

mbaetyba to roama o ekoaba.

Aéreme , Tupana to moingatú pytera , oimonhang soó sookuérúguara.

I oimonhang soó sookuerúguara guyribé yepeuarasui, to mbaeabaybuera nambéruã.

Nhen, I soóetá karúeté . I oú o goitiruã. Moyaba arapysy ekoaba yeká, opain mombaba soé.

Aéreme, Tupana oimonhanguypy soó mirin. Nhen, soomirin, mbaemirin tiruãmo oikarãi, oú opakatú mbae tetiruã. Abé, yemoetá güineté.

Arapysy ipuxi benó.

Aéreme, Tupana oimoanga yaguaramonhanga.

Yaguara oikatú karuanabo yepé yasy . Yabetenhé oikatú karubo yepy soómana yepébyr.

Yaguara sookueruguara oikó. I oipysyk sooasú, rayinguera, kapyuara, suusara, kai, tapyra,guyrá, kauaru, mbaaká....

Yaguara oiké paraguasú to ipysyk pirausú. Yaguara oú yakaré, ymbóya aé.

Yaguara oikó taygayba, nayapuruã , sosangabé. I oikó anhandueté, omoyeupyr ybyrá, oytab, oyeapumim, opór , onhã guỹmeté, popyatãbé oikó.

Puã puãn, puã ambópuã kiro yaguarabé oikó.

Ypusú mokõi aãgybyrĩbeba yaguarabé oikó.

Amórupi, momburuásara

puãpuã puã (110) ara oikó. Ebonime, moar mokõi, mosapyrayra.

Yaguara sayrausuba oikó. Ambomokõiara pomokõi soé-remebé o rayra oyeapysakybo omokãbu.

Yaguara orayraresé pysykaba, yatababa, pumimbaba, ybyrá yepyraba omombaekuab.

Tupana sekokuab aypó soó oikatúbo moingatú kaaarapysy ekoaba .

Ramongatú, soó poranga, soó katusabetá oikoréme.

Angyara oiosub Tupana soomonhangaba osaisú yaguara.

Angyara memenhé yepé yaguara oipysykybo omaen i yapoaba karará .

Abé, oimongybeno so rendaba. Nhen, sooetá nyemoakui byterin. Sekó-resé angyara yepéyepé poã pinimasaba yaguara reté-pe opytá.

Tupana yaguara yeakurana toimaen osoréme-ramé, opain kyári una oikó.

Tupana yaguaretá moeya , nhen, mbobyr pytumbyka, asé moyuba, opain riré-pe moyasuk yaguara yaguaruna byterin. Nhen, aba opain oikatú maenbo angyara poã pinimasaba opain-pe.

Mopetynga, moyuba yaguarape angyara poã pinimasaba katupyri .

Aé , angyara yepé yepé oipysik yepé yaguara , opain yaguarana oyopupé-ramei oikó auyé. Yaguara pinimasaba oyopupé nungareyma oikó.






Mar 14, 2010

Um gole para as almas

Depois de ter vivido muitos anos no estrangeiro, voltei em visita a minha aldeia natal­ .

Ali encontrei-­me com meu melhor amigo de infância, que contou-­me o seguinte:


­­­--- Óia ! Cê tá vi memu ? ! Num podi ...... Treis lu antes, vei um homi qui dis qui cê tin morrid i eli tin guardad alma tua num pote.

Eli dis qui sabia qui eu era teu amigu. Purissu mi vendia u poti ca tu alma . Senu teu amigu ia sabê comu cuidá docê.

Eu quis vê primeru a arma, pra vê si eli nun tava mi ingananu.

Aí, eli pois arm na cuia. I eu a vi. Era assim comumágua bein cristalina qui só pudia sê memu tu arma.

Então, tirei a turmalina du meu saquinhu di talismã i dei im pagamentu da tu arma.

Chegandu in casa, pensei u qui fazê ca tu arma.

Aí, achei qui u mió seria bebê a arma. Assim, ela ficava dentru di mim, perto du meu coração até eu morrê.

Puis a arma du pote numa cuia i ela briyava bunita , bunita !

Fui bebenu divagarinhu, divagarinhu... Um goli, dois goli, nu fim bibi tu arma tudinha.

Aí, tudu a minha vorta começô girá, girá.... Minha cabeça já num pudia pensá i era tudu com si tives sonhanu. Ai cê apareceu du jeitinho qui cê era comu si tives vivenu dentru di eu. Dipois, durmi ?…...Murri ?…..., Num sei.….. Treis hora dipois, vortei.

Fiquei filiz. U homi num mi inganô. Era memu tu arma

qui até mi levô pra conhecê u mundo ondi cê vivi dipois di morrê.

Mais, comu foi qui cê vortô du otru mundu ?

Ouvindo essa estória tão comovente da boca de meu amigo, não poderia dizer-­lhe que havia tomado aguardente, e pude dizer:

­­­Na verdadi eu murri, i esse homi pegô minharma i guardô nu pote. Mais quandu tu bebeu minharma, ela si misturô ca tua. Purissu tu ficô meio mortu, i minharma ficô meio viva.

Purissu num pudia ficá mais nu otru mundu. U pocu di vida qui ganhei da tuarma foi aumentanu aumentanu , ficanu forti, i nu fim eu vivi otra veiz neste mundu. Nois somu verdaderu amigu du coração.

E desde que contei este acontecimento aos moradores da minha aldeia, todos passaram a despejar um gole de pinga no chão toda vez que vão beber, para que nenhuma alma desconhecida lhes entre no corpo.


霊に一口


異国で長い滞在の後に 生まれ故郷を訪ねた

そこで子供時代の仲良しの友達に 出会ったその友達は このように言った

ほう君がマジで生きトンの嘘ヤ……! ヶ月前にある人が来て君が死んだ….デ君の魂を壷に入れたと言った

僕が君ン友達ヤ知っトンヤカラ君ン魂が入っている壷を僕に売っても良い僕が君ン友達ヤカラ君を大事にするからンヤとも言った

僕ァ先ずその魂を見たかったその人は僕を騙すつもりで居るかも知れンヤカラネ…..

そこでその人が 君ン魂を丼に入れた僕ァ見た光る透明感のある水のようだったこれは君ン魂にちがいないと思った

そこで僕のお守り袋ン中からエメラルドを取り出して君ン魂の支払いとしてその人に渡した

家に着くと君ン魂を どうしようかと考えた

そこで一番いい方法は君ン魂を飲み込むことだと思ったそうすれば君ン魂は 僕が死ぬ時まで僕ン中に僕ン心ン近くに ずっといるから壷ン中の君ン魂を丼に入れた君ン魂 綺麗に綺麗に輝いていた

僕ァ飲んでいたゆっくりゆっくり…….ひとくちふたくち終わりに君ン魂を全部全部飲んでしもった

そこで僕ン周り全てが回って回って……僕ン頭 もう考えることや出来ん全てが夢ン中のようだった

そこで君が現れた昔ンまま姿まるで僕ン中に生きているかンよう

その後僕ァ寝てシモウタ 死んでシモウタ分からん……三時間後に帰って来た

幸せに感じていたその人は 僕を騙しては いなかった本当に君ン魂だったそして死んでから君が住んでいる世界を見せる為に 僕を連れていったことまで…….

しかしどうやってあの世から帰って来たの

私の友達の口から そのような感動的な事を聞いて彼はお酒を飲んでいただけだと言えなかったそこで

ホンマア僕ア死んだその人ア 僕ン魂を捕まえて 壷に入れたンよ しかし君が僕ン魂を飲んだ時僕ン魂が君ン魂と交わったヤサカイ君が半分死んだようになって僕ン魂が半分生き返ったようになったもうあの世に残る事が出来なくなった君ン魂から貰った僅かン命が大きウなって大きウなって強ウなって最終的に僕は再びこの世に生きることになった僕らは本当に心からン親友だ

そして自分の村の住民達にこの話をした日以来皆がお酒を飲もうとする時先ず地面に一口を注いで言うこれが魂達に

それは見知らぬ魂が自分の身体に入らないようにと願って



IOMETE AL LA ANIMOJ


Post longa vivado eksterlande, mi reveninte vizitis la vila©on kie mi naski©is.

Tie, mi renkontis mian plej intiman amikon de la infantempo kiu diris al mi:

--- Óia! Çu vi vere estas viva ?! Mi ne kredas...... Tri monatoj antaüe, venis viro kiu diris ke vi mortis kaj li gardis vian animon en poto.

Tiu viro diris ankaü ke li sciis ke mi estas via amiko. Pro tio li vendus la poton kun via animo al mi. Estante mi via amiko certe mi scius kiamanjere zorgi vian animon.

Unue mi volis vidi vian animon. Mi volis certi©i çu li ne estis trompanta min.

Do, li metis iom da via animo en bovlo. Mi vidis ©in. Ĝi estis tiel kiel kristala akvo , do tiel povus esti neniu alia ol via animo .

Do, mi prenis la turmalino el mia talismana saketo kaj donis kiel pago por via animo.

Hejmrevenante, mi pensis kiel fari el via animo.

Tiam, mi ju©is ke estus plej bone se mi trinkus ©in. Tiel ©i restus interne de mi, proksime de mia koro ©is kiam mi mortos.

Mi metis la animon el la poto en bovlo , kaj ©i briladis bela, bela !

Mi do trinkis ege malrapide, malrapide...... Unu bußo......du bußoj......fine mi trinkis tute vian animon.

Tiam, çio çirkaü mi komencis turni, turni...... Mia kapo jam ne kapablis pensi . Çion ajn ßajnis kvazaü mi estus son©anta.

Tiam, vi aperis tiel kiel vi çiam estis, tiel kiel se vi estus vivanta interne de mi.

Poste, çu mi dormis ? Çu mi mortis?, Mi ne scias...... Tri horoj poste, mi revenis.

Mi sentis feliçon. Tiu viro ne min trompis. Ĝi estis vere vi animo kaj eç portis min por koni la mondon kie vi vivas post la morto.

Sed, kiamanjere vi kapablis revenis el la alia mondo?

Aüdinte tian tiel kortußan rakonton el la bußo de mia amiko,

mi ne povus diri al li ke la viro vendis kaj li trinkis alkoola©on.

Mi kapablis nur diri:

Vere mi mortis, kaj tiu viro prenis mian animon kaj metis en poto. Sed kiam vi trinkis mian animon, ©i miksi©is kun via animo. Pro tio vi fari©is duonmorta, kaj mia animo fari©is duon viva. Pro tio ©i ne povis plu resti je la alia mondo.

La malmulton da vivo kiun mi gajnis el via animo pli kaj pli multi©is.... multi©is.... forti©is...... kaj fine mi revivis en çi tiu mondo.

Ni estas vere el la koraj amikoj .

Kaj, ekde kiam mi rakontis çi tiun okaza∆on al la lo©antoj de mia vila©o, çiuj komencis verßi iomete da alkoola©on en la grundo çiam kiam ili estas trinkontaj alkoola©on.

Dirante tiam:

Tio por la animoj ! Ili antaü trinki unue verßas iomete da alkoola©on en la grundo por eviti ke nekonata animo eniru en ilia korpo.


ANGA RESÉ YEPÉ YURU


Xe amutetã pe akaju­etá aikó riré , xe retama ajosub.

Ebokué , xe anãma katupiri asémo. Kó anãma oiombéu:

­­­Ti ! Nde reikó aé ? ! Nerekatú ... ! Mosapyr jasy rãé , Amú abá ojur tabape. Kó abá oié nde remanõ riré nde anga igasaba pupé oimoingatú. I oié kuaba xe nde anãma.

Aipóramo igasaba ropora nde anga oimaein xebé. Nde anãma oikóbe, nde anga marãjabé iekatú akuabyne.

Xe aipotar nde anga rãé . Ebokuei abá xemotaby oikóbe aipotar kuabymo.

Aéreme, iomoin nde anga kuia pupé. Xe oimaen. Ebouinbaé Yberabeté nungara... Aé mbaé nde anga­aé .

Emonãnamo, xe patuá suí itakyberaba amosem , nde anga repynamo ebokuei abá resé aimeeng.

Xe rokape asykybo , aimoang nde anga resé mbaé japó oikatumo.

Aéreme, nde anga aiú , mbaé katupiri aimaité.

Nde anga xesuí oipytá rakaé. Xe manõ anjé xe pyá pyry oikómo.

Ygasababora nde anga aikoabok kuia pupéNde anga oiberab poranporanga !

Xe oiú mbegue , mbegué...... Ojepé juru.….., mokõi juru.….., Koyté aiú nde anga opakatú.

Aunhenhé, xe karama opain mbaé nhatimanypy, nhaimanypy... Xe akang ndimoangãnai. Opain angüekerajabé oikó.

Guime, nde rejur nde oikóera kojabé. Xe suí oikóbe jabekatubo.

Aé riré aker ? Xe manõ ?­ Sé... Mosapyrorabé ajebyr xebé.

Xe moryba... Ebokué abá xe ndo imotabi. Kó mbaé oikó nde anga anhetekatú. A ‘é nde anga oirasó xe ta kuab arapy nde oikóbo nde manõpuera.

Nhen, maranjabé nde ojebyr manõpyra arapy suípe?

Asendub kó nheenga xe anãjurusuí , na ekatui iébo ioú mbaé kauintatá oikómuã.

Xe ikatú oiébo sãi:

---Anhé raú xe manõ. Akué abá opysyk xe anga ygasaba pupé oimoingatúbé.

Ndete xe anga reiú. Aéreme xe anga oimombyrõ nde anga resé. Irõ, nde momanõ soé­bo, xe anga moikóbe soé.

Saéramo, na ikatúi pytábo manõpyra arapy pe.

Xe jeekosuba etapokanga rekobé mojapyr, mojapyr , mopyatá, mopyatã, paúsape xe moikobé kó arapype.

Oré oroikó anãmapya­eté.

Ebuin angaba xetaba abá resé aiombéu suibé, memé abá kauintatá oiúme ybype jepé juru oityk. Kuabypyreyma anga no ikéi nungara oretéresé.